Najfinije čokolade, bombone, keksi, bombonjere – jer zaslužujete nešto slatko danas!
Sa puno ljubavi i čokolade pripremili smo ovaj slatki program za vas. Pored različitih čokolada, bombonjera i sjajnih bombonica, tu su i Taštini kremovi izvanrednog ukusa. Svi slatkiši koje ćete ovde naći su izvanrednog kvaliteta i svežine.
Da li ste znali da ljudi širom sveta u proseku pojedu nekoliko kilograma čokolade godišnje?
Na prvom mestu po potrošnji su naravno Švajcarci, to se moglo i očekivati, a na drugom mestu je Nemačka, praćena Rusijom, Ujedinjenim Kraljevstvom i SAD-om.
Da li znate odakle potiče čokolada, koje sve vrste postoje i šta je ono što je čini tako jedinstvenom?
Reč čokolada izvedena je od klasične reči „Nahuatl“, a naziv „Czoko Latl“ u prevodu sa Navatl astečkog jezika bukvalno znači „Kakaovo piće“. Veruje se da kakao kao najvažniji sastojak čokolade, potiče iz južnoameričkih tropskih nizija. Na obali Verakruza u Meksiku, pronađena je posuda u kojoj su otkriveni i ispitani prvi ostaci čokolade, koju su pripremali još preolmeški narodi u periodu približno oko 1750. godine p.n.e.
Narodi Asteka i Maja često su pili čokoladne napitke, a najviše su voleli pripremati piće pod nazivom „Xocolatl“ , što u prevodu sa indijanskog jezika Navatl znači „Gorka voda“. Evidentno je, što se iz svih ovih podataka i može zaključiti, kako je čokolada prvobitno bila korišćena kao tečno čokoladno piće.
U nađenim dokumentima i hijeroglifima civilizacije Maja utvrđeno je da je čokolada korišćena, osim u svakodnevnom životu, čak i u važnim svečanim ceremonijama. U jednoj majanskoj grobnici na lokaciji Rio Azul, nađena je unikatna posuda sa majanskim glifom za kakao, a čak su pronađeni i ostaci čokoladnog napitka. Ovi dokazi ukazuju da su Maje pile toplu čokoladu još 400-te godine.
Evropljani sve do 16. veka nisu znali za tad već popularno slatko čokoladno piće južnoameričkih naroda. Ernas Kortes je bio zvanično prvi Evropljanin koji se upoznao sa čokoladom, kao toplim napitkom koji se služio na Montezuminom dvoru nakon večere. O ovom piću koje je imalo veliki uticaj na Špance, pisao je poznati španski jezuitski misionar Hoze de Akosta, koji je prvobitno živeo u Peruu, a kasnije i u Meksiku.
Holandski hemičar Konrad van Huten 1815. godine uvodi alkalne soli u proizvodnju čokolade i time se smanjuje njena gorčina. Godine 1828. ovaj hemičar je izumeo i napravio mašinu kojom se iz čokolade uklanja polovina prirodnih masti. Tako je uspeo da smanji troškove proizvodnje čokolade, a ujedno je podigao i ujednačio njen kvalitet. Možemo slobodno reći da je, uvođenjem ove inovacije, pokrenuo novu modernu eru čokolade. Nakon nekog vremena, 1888. godine se po prvi put pojavljuje i zvanični termin „Čokolader“ (Chocolatier), koji je označavao osobu koja je proizvodila čokolade.
Smatra se da je engleski poslastičar Džozef Fraj izumeo i proizveo prvu čvrstu čokoladu na svetu. On je 1830. godine otkrio novi način oblikovanja čokolade, tako što je pomešao kakao prah sa šećerom i rastopljenim maslacem i tako dobio prvu čvrstu jestivu tablu čokolade. Ovakav način proizvodnje je bio potpuno presudan u oblikovanju čokolade iz tečne u čvrstu. Ova čokolada je bila poznata i kao „Holandski kokos“.
Dobra je za srce, pamćenje i koncentraciju. Nutricionisti nam savetuju da je samo nekoliko kockica dnevno sasvim dovoljno da bismo imali koristi od antioksidanata i drugih hranljivih materija koje se nalaze u čokoladi.
Verovali ili ne, čokolada sadrži čitav niz vitamina. Najviše A, B1, C, D i E, a od minerala: gvožđe, bakar, magnezijum, kalcijum i kalijum. Štiti naše srce i krvne sudove. Zato što sadrži flavonoide, čokolada smanjuje rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Njeni antioksidanti održavaju elastičnost naših arterija i smanjuju rizik od arteroskleroze.
Kad smo kod vrsta ove divne poslastice izdvojićemo:
– Tamna čokolada: Ima visok procenat kakaoa, samim tim tamnija je i ima malo gorči ukus. Većina tamnih čokolada ne sadrži mleko pa je tako pogodna za vegane.
– Mlečna čokolada: kao što sama reč kaže, ova čokolada sadrži dosta mleka i mlečnih proizvoda. Ona je svetlija, pravi se od putera, kakao mase, šećera i mleka.
– Bela čokolada: ona se pravi tako što se iz kakao mase otklanja kakao prah, pa se na taj način dobija beličasta boja. U njenom sastavu se nalaze još i puter, šećer i mleko. Ona je najslađa čokolda od ove tri vrste.
U našem slatkom programu naći ćete veliki izbor čokolada različitih proizvođača kao i preukusne Taštine kremove koje morate probati!